Greinasafn

2017
 »október

 »september
 »įgśst
 »jślķ
 »jśnķ
 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2016
 »desember
 »nóvember
 »október
 »september
 »įgśst
 »jślķ
 »jśnķ
 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
1997
1996
1995
1994
1993
1992
1991
1990
1989

Articles in English

2.11.2016
JBH interview Scotland

Read more

14.9.2016
WHAT“S WRONG WITH EUROPE – AND WHY DON“T YOU FIX IT?

Read more

9.9.2016
WHAT CAN WE LEARN FROM THE NORDIC MODEL?

Read more

31.3.2016
HOW TO SAVE CAPITALISM FROM THE CAPITALISTS - AND DEMOCRACY FROM THE PLUTOCRATS?

Read more

15.2.2016
The Transition from totalitarianism to democracy: WHAT CAN WE LEARN FROM THE BALTIC ROAD TO FREEDOM AND POST-INDEPENDENCE EXPERIENCE?

Read more

All articles in English

28.3.2017

Norręna módeliš gegn nżfrjįlshyggjunni

Gušbjörn Gušbjörnsson, virkur žįtttakandi ķ žjóšfélagsumręšunni (og óperusöngvari ķ kaupbęti) skrifar fróšlegan Eyju-pistil (19.03.17) um sögu žżska velferšarrķkisins. Žetta er žarft innlegg ķ brżna umręšu um kreppu velferšarrķkisins eftir Hrun. Gušbjörn vill halda žvķ til haga, aš Bismark gamli – sjįlfur jįrnkanslarinn – hafi rutt brautina fyrir velferšarrķki seinni tķma. Lķka aš mér hafi lįšst aš geta žessa ķ Eyju-pistli mķnum um norręna módeliš og tilvistarkreppu sósķal-demókrata ķ samtķmanum. Žaš getur ekki talist vera höfušsynd, af žeirri einföldu įstęšu, aš norręna módeliš nżtur mikillar sérstöšu ķ žessum samanburši. Žaš er super-módel samtķmanseins og vikuritiš Economist lżsti žvķ fyrir tveimur įrum. Ég nefni fjórar įstęšur žessu til skżringar:

(1)„Žetta snżst allt um vald, kjįninn žinn“. Žaš fer ekki į milli mįla, aš vald eigenda fjįrmagns og fyrirtękja er grķšarlegt ķ kapķtalķsku hagkerfi. Įkvöršunarvaldiš um fjįrfestingar og framkvęmdir er aš stęrstum hluta ķ höndum fįmenns hóps eigenda fjįrmagns og fyrirtękja. Valdiš į vinnumarkašnum til aš rįša og reka er ķ höndum žeirra. Fjöldi fólks į allt sitt undir žessum įkvöršunum. Ef stéttarfélög eru veikburša eša jafnvel ekki til stašar, fęr vinnandi fólk litlu sem engu rįšiš um žessar įkvaršanir. Sķvaxandi samžjöppun žessa valds ķ höndum stjórnenda risavaxinna fjölžjóša fyrirtękja (allt aš helmingur allra alžjóšavišskipta fer fram innan žeirra) og fjįrmįlastofnana (5 risabankar rįša helmingi fjįrmįlamarkaša heimsins) ręšur miklu um žann veruleika, sem jaršarbśar bśa viš į okkar tķmum. Žaš er žvķ ķ hęsta mįta villandi, žegar menn tala ķ sķbylju um „frjįlsa markaši“, en ķ reynd er išulega um aš ręša einokun, fįkeppni eša markašsrįšandi stöšu.

Žetta ofurvald fjįrmagnseigenda hefur į seinustu įratugum nżfrjįlshyggjunnar vaxiš raunhagkerfinu – og žar meš flestum žjóšrķkjum – yfir höfuš. Fjįrmagnseigendur gera śt stjórnmįlaflokka til žess aš gęta hagsmuna sinna innan žjóšrķkja og ķ heimshagkerfinu. Ķ örrķkinu ķslenska sér Sjįlfstęšisflokkurinn um žessa hagsmunagęslu. Eftir hrun SĶS hefur pólitķskt eignarhaldsfélag um arfleifš SĶS beitt Framsóknarflokknum ķ sama skyni, ķ samstarfi viš Sjįlfstęšisflokkinn. Ef žetta samžjappaša fjįrhagsvald nęr pólitķska valdinu undir sig lķka, er lżšręšiš sjįlft ķ hęttu. Hęttan er sś, aš lżšręšiš breytist ķ aušręši. Žetta er aš gerast fyrir augunum į okkur, t.d. ķ Bandarķkjum Trumps og Rśsslandi Pśtķns. Sömu sólarmerkin sjįst nś žegar į Ķslandi Engeyjaręttarinnar. Einu sinni skrifaši gamli kommśnistaforinginn, Einar Olgeirsson, bók sem hét: „Ęttarsamfélag og rķkisvald ķ žjóšveldinu forna“. Kannski viš ęttum aš fara aš dusta af henni rykiš?

(2) Enn um norręna módeliš: Hvaš er svona sérstakt viš žaš ķ sögulegu samhengi? Žaš er žetta: Hęgri flokkar (hagsmunagęsluašilar sérhagsmuna) hafa lengst af veriš žar ķ minnihluta; žeir hafa ekki nįš aš sölsa pólitķska valdiš undir sig lķka. Hinn pólitķski armur verkalżšshreyfingarinnar – jafnašarmanna- flokkarnir – hefur veriš ķ meirihluta įratugum saman į mótunarįrum hins norręna velferšarrķkis. Žótt hęgri flokkar hafi stöku sinnum komist til valda skamma hrķš, hafa žeir ekki haft bolmagn né stušning almennings til aš hrófla viš grundvallaržįttum kerfisins. Žetta er einstakt ķ veröldinni. Žetta skżrir grundvallarmuninn, sem er į norręna módelinu og velferšarrķkjum eins og t.d. hinu žżska, sem kenna mį viš kristilega-demókrata. Sś stašreynd, aš jafnašarmannaflokkurinn ķslenski nįši žvķ aldrei aš verša rįšandi fjöldaflokkur, ķ nįnu samstarfi viš launžegahreyfinguna, skżrir žaš lķka, hvers vegna Ķsland varš aldrei norręnt velferšarrķki, žrįtt fyrir višleitni okkar til aš stefna ķ žį įtt.

(3) Mannréttindi – en ekki ölmusur:Žaš sem einkennir norręna velferšarrķkiš umfram önnur ķ žessum samanburši er, aš réttur almennings er skilgreindur į grundvelli mannréttinda, fremur en sem ölmusur handa žurfalingum. Öllum er skylt aš leggja sitt af mörkum til sameiginlegra žarfa eftir efnum og įstęšum; allir njóta sömu réttinda til sjśkratrygginga og heilbrigšisžjónustu, įn tillits til efnahags. Allir njóta sömu réttinda til menntunar į sömu forsendum. Allir skulu njóta sömu réttinda til ellilķfeyris eša afkomutryggingar aš lokinni starfsęvi. Žetta er ekki skilgreint sem ölmusur handažurfalingum, heldur mannréttindi, sem allir skulu njóta. Žótt hagkvęmni markašslausna į samkeppnismörkušum samkvęmt almennum reglum og eftirliti sé vissulega višurkennd, eru įkvešin sviš skilgreind sem opinber samfélagsžjónusta, žar sem einkarekstur ķ gróšaskyni į ekki heima. Žetta gildir t.d. um heilbrigšisžjónustu, skólakerfi, orkuvinnslu, vatnsveitur, samgöngukerfi, aušlindarentu o.s.fr. Žetta eru grundvallarreglur. Frį žeim eru vissulega frįvik, en žau eru undantekningar, sem sanna regluna. Gróšaöflin halda uppi ę strķšari žrżstingi ķ žį įtt aš mega hasla sér völl į žessum svišum. Žaš hefur tekist ķ żmsum tilvikum – en heyrir samt sem įšur enn til undantekninga. Um žetta mun strķšiš fyrst og fremst standa viš Engeyjarstjórnina į žessu kjörtķmabili.

Į žvķ er reginmunur, hvort velferšaržjónusta er rekin į žeim grundvelli, aš vištakandi žjónustu žurfi aš sanna fįtękt sķna til aš žiggja ölmusu eša, hvort um er aš ręša žjónustu, sem allir skuli njóta sem hluta af almennum mannréttindum. Žetta žekkja Ķslendingar vel af eigin reynslu. Įriš 1936 tókst jafnašarmönnum, eftir langa barįttu, aš leggja grunn aš almannatryggingum. Meš žessari löggjöf var lagšur grundvöllur aš velferšarrķki į Ķslandi. Upphaflega hugmyndin var, aš allir Ķslendingar, įn tillits til efnahags og žjóšfélagsstöšu, skyldu njóta ellilķfeyris aš lokinni starfsęvi. Žaš var hugsaš sem almenn mannréttindi. Ķ framkvęmd hefur žetta aldrei tekist eins og upphaflega var til ętlast. Ę ofan ķ ę hefur ellilķfeyririnn veriš skertur meš vķsan til annarra tekna. Ķ staš mannréttinda erum viš žvķ aš tala um ölmusur handa žurfalingum. Žegar skeršingar af žessu tagi eru lįtnar nį til greišslna śr lķfeyrissjóšum, sem öllum er skylt aš eiga ašild aš, og er eignaréttarvarinn skyldusparnašur viškomandi, er kerfiš fariš aš lįta stjórnast af gešžóttaįkvöršunum. Dęmin um ölmusur, sem eru skilyrtar žvķ, aš vištakandi sanni fįtękt sķna, eru legķó ķ ķslenska kerfinu. Žetta er ęvinlega gert ķ sparnašarskyni. Žar meš hefur Tryggingarstofnun rķkisins veriš breytt ķ rukkunarstofnun rķkisins. Ķsland getur žvķ meš engu móti stįtaš af žvķ aš vera norręnt velferšarrķki. Eftir Hrun höfum viš veriš aš fjarlęgjast žaš ę meir.

(4) Rķki og markašur: blandaš hagkerfi? Gušbjörn vķsar til žess, aš velferšarrķki samtķmans sé stundum lżst sem „blöndušu hagkerfi“. Annars vegar į atvinnulķfiš aš lśta lögmįlum gróšasjónarmišs og aršsemi į samkeppnismörkušum; hins vegar er opinber žjónusta, kostuš af almannafé (stundum meš kostnašaržįtttöku žeirra sem njóta). En žar meš er ekki öll sagan sögš. Sannleikurinn er sį, aš markašir lśta ekki nįttśrulögmįlum. Markašir eru geršir af mannavöldum. Žeir lśta lögum og reglum, sem rķkiš setur hverju sinni. Śtkoman ręšst af žvķ, hverjir fara meš rķkisvaldiš. Ef rķkisvaldiš er ķ höndum stjórnmįlaflokka, sem geršir eru śt af eigendum fjįrmagns og fyrirtękja, žarf ekki aš spyrja aš leikslokum. Žį hefur stjórnmįlavaldiš fęrst į sömu hendur ogvald fjįrmagnseigenda ķ markašskerfinu.

Slķk samžjöppun valds bżšur heim hęttunni į „crony-capitalisma“. Viš getum kallaš žetta rķkisforsjį eša fyrirgreišslukerfi. Rķkisvaldinu er žį beitt til aš setja lög og reglur ķ žįgu fjįrmagnseigenda, sem gera śt rįšandi stjórnmįlaflokka. Dęmi um žetta eru, aš rķkisvaldiš śthlutar hlišhollum ašilum einkarétti til nżtingar į aušlindum ķ eigu žjóšarinnar. Rķkisvaldiš tryggir forréttindaašilum vernd frį samkeppni og lętur afskiptalaust, žótt fįkeppni og jafnvel einokun sé rįšandi į lykilmörkušum (dęmi: landbśnašur, mjólkurišnašur, smįsala, olķuverlsun, tryggingar, flutningar o.s.frv.) Enn annaš dęmi er rķkisįbyrgš į fjįrmįlastofnunum. Žótt venjulegir višskiptabankar breytist ķ įhęttusękna įvöxtunarsjóši fjįrmagnseigenda, njóta žeir eftir sem įšur rķkisįbyrgšar (tryggingar skattgreišenda), eins og er aš gerast žessa dagana meš Arion banka. Engu breytir žótt śtlįnastefnan sé fyrst og fremst ķ žjónustu fjįrmagnseigenda ķ fasteigna- og veršbréfabraski. Misbeiting rķkisvaldsins ķ žjónustu fjįrmagnseigenda nįši hįmarki ķ nżlišnu hruni, žegar skattgreišendur (t.d. ķ jašarrķkjum ESB) voru lįtnir yfirtaka skuldir fjįrmagnseigenda. Žetta getur gerst hér ķ nęsta hruni, ef ekki er strax gripiš til fyrirbyggjandi rįšstafana. Žaš er svo sérķslenskt fyrirbęri, aš verštrygging langtķmaskulda firrir fjįrmagnseigendur (lįnadrottna) mestallri įhęttu, en leggur hana kyrfilega į heršar skuldurum, sem margir hverjir verša skuldažręlar ęvilangt. Žegar viš žetta bętist skattkerfi, sem leggur meginžunga skattbyršarinnar į millistéttina, en lętur afskiptalausan fjįrflótta fjįrmagnseigenda og skattundanskot ķ skattaparadķsum, žį sitjum viš uppi meš kerfi, sem er sérhannaš til aš stušla aš sķvaxandi misskiptingu aušs og tekna.

Žetta er ekkert nįttśrulögmįl. Žetta er rökrétt nišurstaša af samžjöppun valds fjįrmagnseigenda og pólitķsku forręši žeirra fyrir atbeina stjórnmįlaflokka, sem eru žeim handgengnir. Hrikalegasta dęmiš um žetta er, aš aršurinn af sjįvaraušlindinni – aušlindarentan, sem hlżst af rķkisverndašri einokun – og nemur tugum milljarša į įri hverju, hefur ekki runniš til almannažarfa, heldur ķ sjóši nżrķkrar yfirstéttar. Žannig hefur oršiš til nżr lénsašall, sem safnar auši ķ skjóli pólitķsks valds. Žessi nżrķka yfirstétt er nś aš kaupa upp fasteignir og fyrirtęki ķ stórum stķl, m.a. gegnum peningažvętti ķ skjóli Sešlabanka Ķslands. Kaupmįttaraukning vegna uppsveiflu er tekin til baka meš leiguokri og skuldažręldómi hluta žjóšarinnar. Gróšamyndunarkvörn sérhagsmuna af žessu tagi, sem žrķfst ķ skjóli pólitķsks valds, vęri óhugsandi ķ norręnu velferšarrķki. Til žess aš sannfęrast um žaš nęgir aš kynna sér aušlindapólitķk Noršmanna, bęši aš žvķ er varšar ólķuaušlindina og sjįvarśtveginn. Žar er ólķku saman aš jafna.

*Žetta snżst allt um pólitķskt vald. Žegar fjįrmagnseigendur og forstjóraveldi fyrirtękjanna nęr žvķ aš sölsa undir sig stjórnmįlavaldiš lķka, stendur almenningur eftir berskjaldašur og varnarlaus į pólitķskum berangri. Svona er Ķsland ķ dag. Žetta er afleišingin af žvķ, aš mótvęgiš viš ofurvald fjįrmagnsins – öflug verkalżšshreyfing ķ nįnu samstarfi viš fjöldahreyfingu jafnašarmanna – er nś tżnt og tröllum gefiš. Mér hrżs hugur viš žeirri tilhugsun, aš allt aš 13 pólitķskir sértrśarsöfnušir boša framboš til borgarstjórnar Reykjavķkur ķ komandi kosningum. Žvķlķkt feigšarflan.Vinnandi fólk į Ķslandi mį vita žaš af fenginni reynslu, aš žaš getur ekki rétt sinn hlut ķ glķmunni viš forréttindahópa fjįrmagnseigenda nema žaš sameinist ķ nżrri mannréttindahreyfingu undir merkjum sķgildrar jafnašarstefnu. Norręna módeliš vķsar enn veginn.

Jón Baldvin Hannibalsson Höf. var formašur Alžżšuflokksins 1984-96

Deila į Facebook

Skrifa ummęli

Nafn
Netfang
Skilaboš
Skrįšu inn žetta orš
ķ žennan reit